Važan biljeg hrvatske baštine u BiH

Hrvatski leksikografski institut iz Mostara uskoro objavljuje i drugi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine. Taj, drugi svezak izlazi nakon više od pet godina od izlaska prvoga sveska, 2009, a od pokretanja projekta Leksikona Hrvata Bosne i Hercegovine prošlo je već više od petnaest godina. Ideju Leksikona Hrvata Bosne i Hercegovine inicirale su važne nacionalne i vjerske organizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost (Sarajevo), Sveučilište u Mostaru, Vrhbosanska metropolija, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Hrvatska zajednica iseljenika Bosne i Hercegovine, Matica hrvatska (ogranci u Sarajevu i Mostaru).

Spremnost na pomoć Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, a posebno profesora Dalibora Brozovića, rezultirala je promjenom koncepcije projekta. Naime, umjesto Leksikona, koji bi sadržavao samo biografije Hrvata u BiH i poznatih osoba drugih nacionalnosti koje su djelovanjem utjecale na različita povijesna, kulturna, znanstvena i druga kretanja u BiH, odlučilo se obraditi područja povijesti, umjetnosti, jezikoslovlja, zemljopisa, religije, gospodarstva i sl. pa se prionulo realizaciji Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine.

Institucionalni preduvjet za pokretanje Enciklopedije ostvaren je osnivanjem Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine (HLIBiH) početkom 2004, koji je nakladnik Enciklopedije, a za ravnatelja je imenovan Ivan Anđelić. Do izlaska prvog sveska Enciklopedije (A–Đ), 2009, proteklo je još pet godina. Ipak, taj prvi svezak pokazao je da, iako su to neki očekivali, Enciklopedija nije publikacija u kojoj se obrađuju isključivo osobe, događaji, pojave i pojmovi o Hrvatima u BiH, već su u njoj obrađene i sve bitne teme o drugim narodima, o povijesnim i kulturnim činjenicama važnima za razumijevanje Bosne i Hercegovine kao zajednice triju konstitutivnih naroda koji su u povijesti živjeli jedni s drugima, čije su se kulture i životi isprepletali i oblikovali ovakvu BiH. Osim pojmova u vezi s Hrvatima u BiH i drugim narodima koji s njima žive, bitan dio enciklopedije posvećen je i susjednim zemljama, ljudima koji iz njih dolaze, ali i iseljeništvu, što pomaže u razumijevanju povijesno-kulturnog, političkog i uopće društvenog života i kretanja u Bosni i Hercegovini.

Glavni je urednik Enciklopedije Jakov Pehar, a u drugom svesku uredništvo uz njega čine i zamjenik glavnog urednika i izvršni urednik Marko Karamatić, koordinator Ivan Lovrenović, pomoćnici glavnog urednika Ivan Anđelić, Vladimir Šoljić, Krešimir Regan i Zoran Tomić.

Nakon prvog sveska Hrvatske enciklopedije BiH koji sadrži građu od slova A do slova Đ i obaseže 2121 natuknicu, drugi svezak obrađuje građu od slova E do slova J. Enciklopedijska građa drugog sveska ima 1666 natuknica na 712 stranica teksta. Među urednicima struka i suradnicima gotovo je 200 eminentnih znanstvenika, većina ih je iz BiH, a samo nekolicina izvan nje. I drugi svezak prati koncepcijskim, stručnim, leksikografskim, tehničkim i grafičko-oblikovnim uređenjem koncept kakav je postavljen u prvom svesku. Pokušalo se i u drugome svesku zadržati i barem donekle unaprijediti karakteristike enciklopedijskoga stila, kao što su: kompetentnost praćena razumljivošću, faktografičnost, informativnost i ekonomičnost izraza, sustavnost izlaganja i jasna strukturiranost članaka, ali i svjetonazorska i stilsko-afektivna neutralnost.

Upravo tom neutralnošću, kako stoji u Predgovoru drugog sveska, nastojat će se iz hrvatskog kuta sagledati povijesno-kulturne, socio-demografske i druge odrednice Bosne i Hercegovine. „Jedna od temeljnih intencija projekta Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine je – cjelinu hrvatskoga nacionalnog života u Bosni i Hercegovini obuhvatiti i opisati na način koji istinski odgovara povijesnoj i aktualnoj ukorijenjenosti Hrvata u toj zemlji kao svojoj domovini.“

Nakon prvog sveska, koji završava natuknicom o slikaru i kiparu Izetu Đuzelu, drugi svezak počinje natuknicom o Ivanu Eckertu, slikaru, kiparu i grafičaru, a završava natuknicom o inženjeru šumarstva Mati Juzbašiću.

Vrlo važne teme iz povijesne, političke, kulturne i vjerske problematike relevantne za enciklopedijski prikaz života Hrvata u BiH obrađene su u drugom svesku. U prvom su svesku obrađene dvije velike i kapitalne teme Bosna i Hercegovina i Crkva bosanska, a u drugom posebno su važne iz perspektive bosanskohercegovačkih Hrvata – neke od njih i po prvi put enciklopedijski obrađivane –natuknice Franjevački red u Bosni i Hercegovini, Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini, Franjevci u književnosti Bosne i Hercegovine, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Ilirizam, Ilirik, Islam, Jezik, Jugoslavenstvo, Jugoslavija, ali i mnoge druge koje su kao i te obrađene u formatu velikih enciklopedijskih članaka, pa su već i po tomu ozbiljni i izazovni pothvati.

Iako enciklopedija ima nacionalni predznak, bitno je da su u njezinu izradbu uključeni i suradnici pripadnici drugih naroda. Tako su teme s područja islama obrađivali profesori s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Adnan Silajdžić i Ismet Bušatlić, a u samu tekstu enciklopedije oko 30 posto sadržaja izravno je povezano s pripadnicima drugih naroda, ali i drugim narodima i vjerama u Bosni i Hercegovini.

Važnost je Enciklopedije još veća znamo li da u BiH još nije objavljena opća enciklopedija BiH, iako Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu već niz godina najavljuje objavljivanje toga djela.

Kao najveći projekt Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine, Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine trebala bi imati četiri sveska uz vjerojatnost objave petoga, koji bi dopunio abecedno podijeljena prethodna četiri sveska. Dugotrajnost izrade Enciklopedije uzrokovana je dijelom i nedostatkom financijskih sredstava, pa do izlaska sva četiri sveska može proći prilično dugo vrijeme. Ipak, želja je nakladnika i uredništva da se u što skorijem vremenu objave i ostala dva sveska koji bi uz ostale institucije hrvatskog naroda u BiH trebali biti nositelji ostanka Hrvata u BiH. Kako bi se uspjelo u toj nakani, dobro bi bilo osloniti se još više i na znanstvenike koji su se afirmirali u svijetu, a povezani su s Bosnom i Hercegovinom, na one znanstvenike koji djeluju na sveučilištima u Bosni i Hercegovini, a iskustva su stjecali u inozemstvu, kao i na one koji još nisu uključeni u rad, a djelovanjem su pokazali kompetencije za rad na ovom važnom projektu.